2024.04.1.6 Umjetna inteligencija i tržište rada
Filip Galić, odvjetnik
Reći da je umjetna inteligencija poharala svijet bi bilo klišeizirano. Ponovljeno je to već nekoliko puta kroz naše članke. U svijetlu tematika kojima se bavimo, jedna je apsolutno dominantna u svim oblicima rasprava na temu umjetne inteligencije – kako će ista utjecati na tržište rada? Pitanje je to sa kojim se bave i akademici i poduzetnici, ali i najbrojniji od svih – radnici.
Uvođenje svake nove tehnologije u današnjem društvu, pogotovo one koja mijenja paradigmu ljudske aktivnosti, dovodi do pitanja što će biti sa dotadašnjim radnicima. Jasno je – strojevi u najvećem broju slučajeva operiraju bolje i efikasnije od ljudi. Ljudi su zbog svojih bioloških karakteristika skloni umoru, skloni su bolesti, motivaciji, itd. Sami strojevi takvih problema (osim tehničkih) nemaju i već je u prvoj industrijskoj revoluciji bilo izvjesno da će mnoge tadašnje poslove nova "konkurencija" u vidu strojeva – pomesti.
To je izrodilo ludizam, pokret otpora nazvan pod izvjesnom Nedu Luddu, koji je navodno prvi "uspio" uništiti stroj za izradu čarapa, a u konačnici se taj pokret transformirao u kolektive radnika koji su tražili za sebe veća prava kod tadašnjih i budućih poslodavaca (što danas znamo kao sindikati).
Umjetna inteligencija, odnosno generativni modeli umjetne inteligencije su sljedeća "velika stvar" za koju se predviđa da će imati izrazito veliki utjecaj na tržište rada u narednim godinama. Iako istraživanja pokazuju kako, u generalnoj shemi stvari, čovječanstvo ne mora bojati da će u cijelosti biti zamijenjeno sa robotima i umjetnom inteligencijom, neka će zanimanja svakako izvući "deblji" kraj.
Dati ćemo kraći prikaz djelatnosti koje će sasvim sigurno biti pod snažnim utjecajem generativnih modela umjetne inteligencije, a također je ideja članka i dati prikaz što će sve kompanije moći napraviti kako bi poboljšali svoju usklađenost sa globalnim trendovima u kontekstu generativne umjetne inteligencije.
Prema istraživanju…
