danas je 8.9.2024

Input:

2024.02.1.6 Regulacija umjetne inteligencije - europski koraci

16.4.2024, , Izvor: Verlag Dashöfer

2024.02.1.6 Regulacija umjetne inteligencije – europski koraci

Filip Galić, dipl. iur.

Isaac Asimov je, osim po djelima znanstvene fantastike, ostao upamćen i po svoja Tri zakona robotike, koji glase:

1. Robot ne smije naškoditi čovjeku ili svojom pasivnošću dopustiti da se čovjeku naškodi.

2. Robot mora slušati ljudske naredbe, osim kad su one u suprotnosti s prvim zakonom.

3. Robot treba štititi svoj integritet, osim kad je to u suprotnosti s prvim ili drugim zakonom.

Kako se umjetna inteligencija razvija gotovo nezaustavljivo, bilo je samo pitanje vremena kada će istu dotaknuti i potreba za pomnijom pravnom regulacijom. Pravo uvijek nekako "kaska" za društvenim promjenama. To je i razumljivo, jer regulacija uvijek nastupa poslije kaosa (uvjetno rečeno), a pravo ne može predvidjeti u kojim će se smjerovima kretati ljudska djelatnost. Umjetna inteligencija svakako nije iznimka.

Europska komisija je još 2018. započela zakonodavni projekt poznat još pod nazivom Akt o umjetnoj inteligenciji trebao bi postaviti prvi sveobuhvatni pravni okvir u tom području u svjetskim razmjerima. Cilj novog zakonodavnog akta je osigurati da sustavi umjetne inteligencije koji se stavljaju na tržište Europske unije budu sigurni i da se njima poštuju postojeći propisi o temeljnim pravima i vrijednosti Unije. On još sadrži i Komunikaciju Umjetna inteligencija za Europu, Koordinirani plan za umjetnu inteligenciju, Procjenu učinka Akta o umjetnoj inteligenciji.

Komisija je u travnju 2021. predložila prvi regulatorni okvir EU-a za umjetnu inteligenciju. U sklopu njega se predlaže analiziranje i klasifikacija sustava umjetne inteligencije prema riziku koji predstavljaju za korisnike. Različite razine rizika značit će veću ili manju regulaciju.

Polazišna točka su svakako načela uređenja umjetne inteligencije. Tijekom 2019. godine su izdane Etičke smjernica za pouzdan AI. Cilj tih smjernica jest primijeniti antropocentrički pristup pri razvoju AI-a, odnosno pristup koji osigurava da stvaranje i razvoj AI-ja ne budu svrha samima sebi, već da cilj bude povećanje ljudskog blagostanja. Pouzdan AI bi uz važeće pravo trebao poštivati i niz ključnih zahtjeva koji trebaju biti zadovoljeni da bi se konkretan AI mogao smatrati pouzdanim.

To su: potreba za očuvanjem ljudskih prava i autonomije – sustavi umjetne inteligencije moraju biti korišteni da bi proširili prava, a ne ih umanjivali; pouzdan AI zahtjeva algoritme koji osiguravaju sigurnost, vjerodostojnost i