2024.03.1.2 AI i deset koraka za zaštitu ljudskih prava – preporuke Vijeća EU
Ivan Vidas, mag. oec.
U izvješću "Oblikovanje budućnosti kakva nam odgovara. Umjetna inteligencija i temeljna prava“ Agencije Europske unije za temeljna prava o umjetnoj inteligenciji i temeljnim pravima navode se konkretni primjeri načina na koji poduzeća i javne uprave u EU-u upotrebljavaju ili pokušavaju upotrebljavati umjetnu inteligenciju. Usmjereno je na četiri ključna područja: socijalne naknade, prognostički rad policije, zdravstvene usluge i ciljano reklamiranje.
U izvješću se razmatraju moguće implikacije za temeljna prava i analizira način na koji se ta prava uzimaju u obzir pri upotrebi ili razvoju aplikacija umjetne inteligencije.
Učinci umjetne inteligencije (UI) na ljudska prava jedan su od najvažnijih čimbenika koji će definirati razdoblje u kojemu živimo. Tehnologija koju pokreće umjetna inteligencija ulazi u sve više aspekata života svakog pojedinca, od bijele tehnike kojom se upravlja pametnim telefonima do aplikacija za društvene medije; sve više je koriste i javne vlasti da ocijene nečiju ličnost ili vještine, da dodijele sredstva ili donesu neke druge odluke koje mogu imati stvarne i ozbiljne posljedice po ljudska prava pojedinca.
UI podrazumijeva i mogućnosti i rizike, stoga Preporuke Vijeća EU o UI i ljudskim pravima daju usmjerenje za načine da se negativni učinci UI sustava na ljudska prava spriječe ili ublaže, s fokusom na deset ključnih područja djelovanja.
1. Procjena učinka na ljudska prava
Države članice trebale bi uspostaviti zakonski okvir koji određuje proceduru koju javne vlasti provode s ciljem procjene učinka na ljudska prava svakog UI sustava koji te vlasti nabave, razviju i/ili počinju koristiti. Procjena učinka na ljudska prava trebala bi se primjenjivati i koristiti na sličan način kako se to radi u drugim oblicima ocjene posljedica koje provode javne vlasti, kao što su ocjena učinka nekog zakona ili ocjena učinka zaštite podataka.
Države članice…